Sjećanje na logoraše iz Boke Kotorske, Istočne Hercegovine i Južne Dalmacije koji su pod okriljem italijanskog okupatora tamnovali na Mamuli tradicionalno je organizovala hercegnovska Organizacija boraca NOR-a 1941-1945. godine. Vijence su položili članovi boračkih organizacija, predstavnici Opštine Herceg Novi i kompanije OHM Mamula, a ove godine je broj posjetilaca bio ograničen iz razloga poštovanja epidemioloških mjera.

Ovom prilikom predsjednik SOBNOR-a CG 1941 -1945. Radojica Radojević uručio je Opštini Herceg Novi najveće priznanje koje dodjeljuje ova organizacija, za uspješnu saradnju i doprinos u realizaciji programskih ciljeva SOBNOR-a Crne Gore.

Predsjednik Opštine, Stevan Katić, istakao je da se danas sjećamo i pominjemo one koji su patili i stradali zato što su voljeli i branili svoj narod i slobodu. Na ostrvu Lastavica tamnovali su u neljudskim uslovima antifašisti i rodoljubi među kojima i stariji, žene i djeca iz Boke, istočne Hercegovine i južne Dalmacije.

“Tvrđava Mamula je mjesto sjećanja i pijeteta, simbol slobodarskog, antifašističkog duha našeg naroda koji se ponosno, braneći budućnost svoje djece, suprotstavljao i najokrutnijim neprijateljima.

Iskreno se nadam da će na ovom ostrvu, na ovoj tvrđavi, uvijek biti mjesta za sve građane koji žele da odaju počast stradalim precima, prijateljima, sugrađanima, saborcima. Slaveći njihova imena i žrtve mi poručujemo – mir i sloboda nemaju cijenu”, poručio je Katić.

Ivo Marković, preživjeli logoraš iz Budve, podsjetio je da je u logor Mamula među prvima stigla grupa iz njegovog sela sa 110 žena i djece. I on je bio među njima sa sedmoro braće, majkom i očevom majkom.

“Nijedan logor nije za pohvaliti. Bili su teški uslovi za život, glad, prljavštiva, hladnoća, svaka nedaća je bila. Narod je umirao. Eto preživjelo se i ne bi volio da se takav slučaj ponovi na ovim prostorima. Narod neka živi u slozi, a preminulima neka je slava”, kazao je Marković.

Na istorijske činjenice u vezi sa koncentracionim logorima Mamula i Prevlaka, koje je 1942. godine osnovala Vlada Kraljevine Italije, prisutne je podsjetio član OBNOR-a Herceg Novi 1941-1945. Slobo Novaković.

“Od gladi, iscrpljenosti i terora je umrlo 33 zatvorenika, a zbog tako teških uslova Novljani su organizovali dopremanje paketa sa hranom, da koliko toliko pokušaju da im ublaže muku. Pošto je bilo mnogo muškaraca na ovom zadatku pomenuću samo neke od djevojaka – Gospava Kovačević, Ljiljana i Milanka Terzović, Danica Perčinović, Bjanka i Bruna Simić. Nakon pada fašističke Italije, dvije brodice spašavaju grupe zatvorenika, a za ostatak su se pobrinuli Vido Cvjetković i Mirko Đurašković koji su vratili brodicu na Mamulu, ukrcali sve preostale zatvorenike i prevezli ih u luku spasa”, rekao je Novaković.

Priznanje Opštini Herceg Novi uručeno je nakon polaganja vijenaca

“Opština Herceg Novi je uvijek bila sa nama, pomagala kada nam je bilo najteže. U znak tako dobre saradnje, mi smo na poslednjoj sjednici Upravnog odbora donijeli jednoglasnu odluku da se najveće priznanje SOBNOR-a Crne Gore uruči Opštini Herceg Novi. Ubijeđen sam da će i u narednom periodu naša saradnja biti uspiješna”, kazao je predsjednik SOBNOR-a CG 1941 -1945. Radojica Radojević.

Predsjednik Opštine Stevan Katić, uz zahvalnost na priznanju, istakao je da je svima u lokalnoj samoupravi obaveza da čuvaju tradiciju narodnooslobodilačkog rata te dodao da će Opština nastaviti da pomaže aktivnosti hercegnovske boračke organizacije.

Pred bistom tog hrabrog revolucionara, jednog od organizatora i učesnika 13. julskog ustanka, učesnika u predratnom revolucionarnom pokretu obilježeno je 109 godina od rođenja, 78 godina od pogibije i 67 godina od proglašenja za narodnog heroja.

Taj mladi neustrašivi borac položio je svoj život za slobodu na Kupresu u 31. godini života gdje mu je bilo podignuto spomen obolježje, koje je u ratu 90-tih godina porušeno.

Dao je veliki doprinos razvoju NOB-a podvizima u stroju Primorskog bataljona, III Lovćenskog udarnog bataljona i u IV Proleterskoj brigadi. Svrstao se u red besmrtnika naše NOB-e i Revolucije i kao član SKOJ-a i KPJ. Bio je uporan i beskompromisan borac za prava radničke klase. Sa svojom hrabrošću isticao se u mnogim borbama i kao takav bio je komesar Kotorsko – primorske čete Primorskog bataljona i komesar čete u Brigadi IV Crnogorske proleterske brigade.

Kotorani su mu se odužili podizanjem spomen biste u Parku slobode zajedno sa narodnim herojima Nikolom Đurkovićem i Savom Ilićem.

Njihova imena su postala legende, a djela primjer na kojem će se napajati buduća pokoljenja.

Djela ovih heroja su neuništiva. Oni su bili i ostali ponos naše Boke Kotorske, istakao je prof. Ljubenko Borović u svom obraćanju prisutnima.

Nikša Bućin je, radi sjećanja na njegov lik i dijelo, rođen u trgovačkoj porodici 1924. godine u Kotoru. Gimnaziju je završio u Kotoru i bio aktivni sportista. Nakon sloma bivše Jugoslavije, početkom 1941. godine kao i mnogi mladi ljudi tog vremena aktivno učestvuje u pripremi ustanka. Odmah postaje član SKOJ-a 1941. godine i kandidat za člana KPJ. Sredinom 1944. godine, kao mladi komunista, stupa u Bataljon OZN-e za Boku i postaje komesar čete u Bataljonu. Poginuo je krajem 1944. godine u Šišićima, opština Kotor u borbi protiv četnika.

Dakle, danas obilježavamo 96. godinu od rođenja i 76 godinu od pogibije Nikše Bućina.
U njegovu čast, kao aktivnog sportiste, fudbalski savez Crne Gore, udruženje Južne regije, preko 60 godina, na ovaj dan održava finale za “Kup Nikše Bućina”, čiji je pokrovitelj OBNOR Kotora koji pobjedniku fudbalske Južne regije dodjeljuje pehar.

Ove godine zbog epidemije korona virusa takmičenje nije održano – finale, ali je dogovoreno kad ova situacija prođe da se polufinalne utakmice i finale odigraju povodom nekog drugog datuma, kako ne bi došlo do prekida ove tradicionalne aktivnosti.

Ovo je dan za vječnu istoriju i pamćenje. Naša je obaveza, predstavnika OBNOR-a i obaveza svih, kojima je sloboda i odnos prema tim mladim ljudima i prema slobodi koju su oni donosili svome narodu i svih narednih generacija da odajemo poštu i zahvalnost i poklonimo se njihovim sjenima. Njihov cilj je bio borba za slobodu i društvo lišeno nehumanog i okupatorskog režima. I danas kao i ranijih godina stojimo pred ovim lijepim zdanjem posvećeno čovjeku iz čijeg su mjesta davali narodne heroje i viteške prvoborce i rukovodioce od kojih su mnogi ugradili svoje živote, kaoi sam Nikola Nikša Bućin u temelje slobode.

Mi se danas u ime organizacije boraca NOR-a 1941-1945. godine i u ime udruženja fudbalske regije Jug klanjamo njemu čije je ime uklesano na ovom spomeniku na groblju u Škaljarima.

I na ovaj način istrajavamo da sačuvamo sebe od vremena i nevremena na svom časnom putu očuvanja svijetlih tekovina NOB-a i dokažemo da smo dostojni sledbenici onih koji ugradiše ono najvažnije što su imali za slobodu i bolji život.

Hvala Nikši Bućinu, kao i svim palim borcima i herojima i svima koji su ostavili svoje živote na bojnom polju u antifašističkom NOR-u za veliku pobjedu i slobodu kojoj su težili, a nijesu je dočekali.

Stoga očekujemo da svi u Crnoj Gori, a prije svega mladi, sa više pažnje i interesovanja gledaju i odnose se prema onima koji svoje živote položiše na oltar slobode. Oni su svoje živote položili za slobodu kao najveću svetinju i vrijednost.

Ovo je podsjećanje na mladog skojevca, borca i sportistu, kako bi sačuvali, njegov lik i djelo od zaborava i kako bi se na njegovim vrijednostima učile i vaspitavale mlade generacije, kako bi pamtili i obilježavali događaje iz ratne prošlosti kada su stradali i ginuli ljudi u borbama za slobodu.

Ovim svečanim činom, pa i u ovakvim uslovima COVID 19, pokazujemo divljenje i trajno poštovanje prema borcu i heroju Bućinu, kao i svim njegovim sledbenicima koje ćemo čuvati od zaborava.

1. 5. 2020. godine
Ljubenko Borović

Sertifikat je u digitalnom izdanju sa zlatnim pečatom što ga čini kao validnu referencu uspješnog rada, a koji će biti objavljen na sajtu organizacije.

Ovaj Sertifikat je najkorisnija referenca za poslovanje privrednih i NVO subjekata, kako u Crnoj Gori i Srbiji, tako i na svjetskom tržištu. Firme i NVO koje su poslovale najbolje u prethodnoj godini nosioci su Sertifikata i čine mrežu najuspješnijih i one postavljaju standarde i podižu kriterijume za ocjenjivanje drugih kompanija koje su poslovale slabije.

Na osnovu iznijetog ova organizacija, na način sertifikovane kompanije, igraće značajnu ulogu u ekonomskoj i drugoj politici države strategijama i metodama kojima će se ta politika korigovati, a Sertifikat kao potvrda validnosti je najznačajniji faktor pri donošenju investicionih odluka.

Ovaj Sertifikat sa bonitetnom ocjenom dodijelila je Company Wall business iz Podgorice.
Sertifikat je trebalo da u ime organizacije boraca NOR-a Kotor primi njen predsjednik Petar Uljarević, ali zbog trenutne situacije primio je podpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore prof. Ljubenko Borović.

Borović se zahvalio na ovako značajnom i visokom priznanju, istakavši da ga je ova organizacija zaslužila, jer ona baštini i njeguje tradiciju SUBNOR-a. Ona radi na očuvanju istorijskih događaja iz NOB-a čuvajući od zaborava borce i heroje revolucije i istinu o istorijskim zbivanjima, odajući na ovaj način, dužnu počast i zahvalnost onima koji svoje živote ostaviše na braniku slobode koju danas uživamo.

Napominjem da je ova organizacija u potpunosti realizovala sve programske sadržaje u prethodnoj godini, kao i i ove godine do pojave pošasti korona virusa. Događaji koji su se dogodili u ovom vremenu neće se obilježavati u skladu sa preporukama Vlade Crne Gore, ali neće dozvoliti niti prepustiti da se zaboravi. Ova organizacija se pridružuje i podržava mjere koje je donijela Vlada sa stručnim timovima Crne Gore u cilju efikasne borbe protiv ove pošasti i odaju priznanje i zahvalnost herojima prve borbene linije protiv zlokobnog virusa, zdravstvenim radnicima kao i svim drugima koji rade u ovim teškim vremenima, – istakao je Borović ovom prilikom. 

Podpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore MIHAILO KILIBARDA je preminuo krajem prošle godine.

Povodom ovoj značajnog događaja prisutnima se obratio predsjednik OBNOR-a Kotor Petar Uljarević.

Ispred OBNOR-a Kotor prisutnima se obratio Ljubenko Borović ističući da se navršava 102 godina od pogibije četvorice mornara koje je prijeki vojni sud osudio na smrt i to: František Raša, Jerka Šižgorića, Mata Brničevića i Antona Grabara, a 36 mornara je osuđeno na vremenske kazne.

“Ova četvorica strijeljanih već 102 godinu počivaju pod ovom ledenom gromadom koju svake godine na ovaj istorijski dan posjećuju borci oslobodilačkih ratova, njihovi potomci i poštovaoci njihovog herojskog djela, odajući dužno poštovanje njihovoj hrabrosti i njihovim idealima za koje su položili svoje živote. Borci NOR-a, i građani Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog poklanjaju se njihovim sjenima i njihovom veličanstvenom podvigu otvarajući vidike ka slobodi i boljem životu“, kazao je Borović.

Borović je dalje podsjetio da su navedena četiri borca davne 1918. godine. prvih dana februara podigli glas protiv ugnjetavanja tražeći slobodu i bolju budućnost.

“Pripremajući se za ustanak mornara Flote Austrougarske monarhije u Boki odlučili su da podignu ustanak prije isplovljenja koje je trebalo da počne 1. februara ispaljivanjem topovskog hica sa admiralskog broda “Sankt Georg“ u 12 časova i podizanjem crvenih zastava na svim pobunjeničkim brodovima umjesto državnih. Izabran je Komitet u kome su bila po dva predstavnika sa svakog pobunjeničkog broda“, dodao je Borović.

OBNOR 1941-1945 Kotor je nakon polaganja cvijeća u u Škaljarima posjetio je i spomen obilježje u Lipcima gdje je italijanski okupator 11. februara 1943. godine strijeljao devet vojnih i političkih rukovodilaca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije iz kotorske i hercegnovske opštine.